Zašto učiti klasične jezike?!

Latinski i grčki jezik često nazivaju “mrtvim jezicima”. To nas tjera da se zapitamo: Čemu učiti neki jezik kojim više nitko ne govori? Zapitajmo se samo koliko puta dnevno izgovorimo neke od ovih riječi: advokat, doktor, literatura, kompjutor, energija, terapija, kritika, koje su kako latinskoga, tako i grčkoga porijekla. Premda su oni u govornom smislu mrtvi, žive na drugačiji način u gotovo svim europskim jezicima već 4 tisuće godina.

Ali ne radi se samo o riječima i jeziku. Naslijedili smo i mnoge znanstvene spoznaje ( npr. u matematici, geografiji, povijesti ), arhitekturu i likovnu umjetnost, što se može vidjeti i na ovim “sličicama “. Ne kaže se uzalud da je Grčka ” kolijevka europske civilizacije “, a koju su Rimljani prenijeli u svojim osvajačkim pohodima ( vidi npr. crtić o Asteriksu i Obeliksu “Cezar protiv Gala”).

Krenimo na put po Hrvatskoj i naići ćemo na mnogobrojne građevine i spomenike koje smo baštinili od starih Grka i Rimljana. Dovoljno je spomenuti dvije najveće: amfiteatar u Puli i Dioklecijanova palača u Splitu. Po tome vidimo da su nam ostavili kvalitetne temelje, a na nama je da sagradimo nove zidine od znanja.

Da se u našoj školi, učeći klasične jezike, stječu važna znanja kao temelj za budućnost, dokazuju i do sada postignuti rezultati. Naši učenici svake godine sudjeluju na Državnom natjecanju iz klasičnih jezika i osvajaju vodeća mjesta.

Budite i Vi među njima!

Tanja Bakran Lesar, prof.